Ključ u bravu muzeju "Bitke na Neretvi"?

[You must be registered and logged in to see this image.]
Muzej "Bitka na Neretvi"


Veliko zdanje sa 3300 četvornih metara prostora, svečano je otvorio Josip Broz Tito 12. studenoga 1978., u posljednjem ratu imao je sramnu ulogu logora za hrvatske civile, a sada mu prijeti zatvaranje zbog financijske "rupe"
MOSTAR - Muzej "Bitka na Neretvi" u Jablanici prije Domovinskog rata u BiH posjećivalo je prosječno pola milijuna ljudi godišnje.
Tu su se polagale prisege Titovih pionira i omladine, medicinari Hipokratovu zakletvu, mladi komunisti primani u partiju i drugo. Da podsjetimo to veliko zdanje sa 3300 četvornih metara korisnog prostora, svečano je otvorio Josip Broz Tito 12. studenoga 1978. godine, uz nazočnost sto tisuća gostiju i posjetitelja. Sve je odisalo komunističkim duhom, a muzej je trebao svjedočiti o tzv. neprijateljskoj ofenzivi i veličanstvenoj pobjedi partizana pod vodstvom druga Tita.
Tako je bilo sve do raspada vještačke tvorevine Jugoslavije. Danas tu nema ništa osim ranijeg naziva, pa umjesto nekadašnjeg ponosa, Muzej "Bitka na Neretvi" predstavlja teret i sramotu maloj jablaničkoj općini.
Početkom 1993. godine tadašnje lokalne vlasti i državni vrh RBiH prostor muzeja su iskoristili za logor u kojem su od travnja 1993. godine do travnja 1994. godine bili zatočeni hrvatski civili s područja općine Jablanica i drugi Hrvati koji su se tu slučajno zatekli.
Zatočenici su bili starci, starice, žene, majke, novorođenčad, djeca i neizostavni pripadnici HVO-a i vojni zarobljenici, njih šezdeset, a ukupno je kroz logor za godinu dana prošlo 405 zatočenika.
Zbog nečovječnog i okrutnog postupanja logorskih vlasti - tjelesnog i psihičkog zlostavljanja, ubijanja, silovanja, vođenja na prisilni rad i uspostavljanja "živog štita" preživjeli logoraši i danas žive s tim posljedicama.
Jednostavno rečeno, logoraši su bili živi izlošci muzejske postavke, a što nije poznato u povijesti ratovanja i muzeja. Logor su nadzirale vojne i civilne vlasti tzv. RBiH i za taj ratni zločin začudo još nitko nije odgovarao u Haagu i BiH, premda su svi akteri poznati.
Što je danas sa čuvenim muzejom u Jablanici? Problemi su višestruki, prije svega financijski, niti županijske niti federalne vlasti jablaničkom muzeju ne pružaju nikakva sredstva i potporu, vjerojatno zbog njegove sramne uloge u Domovinskom ratu. Ravnateljica muzeja Aida Malović kaže da je muzej doveden u situaciju da mu se stavi ključ u bravu.
Petero uposlenih dobili su zadnju plaću u studenome prošle godine.
Međutim, i pored financijskih teškoća, djelatnici muzeja su nedavno uspjeli prikupiti veliki broj izložaka koji danas u etno kući podsjećaju na život jablaničkih muslimana Bošnjaka iz daleke prošlosti.
Planirana je i obnova postavke o bici na Neretvi kao i o 444. brdskoj brigadi Armije RBiH.
Aktualna općinska vlast Jablanica i Općinsko vijeće je na posljednjoj sjednici raspravljalo o problemima ove "znamenite" institucije iz drevne i novije prošlosti Jablanice, za koje su vijećnici pokazali veliko zanimanje.
Zaključeno je da se uskoro razmotri već uređeni elaborat o načinu "prevladavanja" problema u muzeju, a bilo je i ideja da zgrada ove ustanove postane kulturni centar u koji bi se smjestile sve nevladine organizacije s područja Jablanice.
Ipak, mnogi vjeruju kako je trenutačno najbliža opcija "ključ u bravu", kako za Muzej "Bitka na Neretvi", tako i za poruke koje je nekada odašiljao. Možda je to i najpravednije rješenje.

Pise : ZORAN ZEKIĆ